Ljeto istine

Usred ovog produženog vikenda u kojemu klimatološki počinje ljeto, a kalendarski turistička sezona, čini se da bi ono ovoga puta doista moglo biti sezonom istine.

Upozoravaju na to već neko vrijeme i ljudi iz gornjih javnih tijela - Vlade, Ministarstva turizma i Hrvatske narodne banke (HNB).

Pa je tako na prošlotjednoj konferenciji "Financijsko tržište" održanoj u Opatiji u organizaciji Hrvatske udruge banaka, guverner HNB-a Boris Vujčić upozorio na višegodišnji rast cijena u domaćem turističkom sektoru kazavši da je bio više nego dvostruko veći od rasta u konkurentskim zemljama Mediterana. Napomenuo je da bi nastavak tog trenda mogao biti poguban.

Kako naći balans cijena i kvalitete?

"Vidim malo prostora za takav rast cijena ako ne želimo i dalje gubiti konkurentnost. A već sada gubimo udio na tržištu i već dvije godine imamo pad realne potrošnje turista", napomenuo je Vujčić.

Da je cjenovna konkurentnost jedna od ključnih čimbenika pri odabiru destinacije za ljetni odmor, napomenuli su nedavno i u Ministarstvu turizma. Uslužnost smo apsolvirali, ljepota obale je bogomdana -osim tamo gdje se lokalni 'bogovi' nisu zaigrali s cementom - a sad preostaje pažljivo balansirati cijenu i kvalitetu ponude.

Ukratko, o održivosti turizma valja razmišljati jer je državna blagajna neodrživa bez prihoda od njega.

Ljeti skupi k'o Danska

A preskupi smo u odnosu na kvalitetu većine onog što se nudi. Preskupi postajemo i stranim turistima koji su nas vjerojatno već 'pročitali' računajući da Hrvatska ipak ne bi trebala biti skupa kao Danska, a eto ispada da jest. Pa se uz razvikane vrhunske restorane već i oni osrednji kao i lokalne butige mogu smatrati luksuznima s obzirom na cijene u njima.

Visoke cijene u turizmu i svoj pratećoj logistici proteklih su godina bili i značajan generator inflacije, iako će mnogi reći da ništa nije skupo sve dok ima onih koji će to platiti. No, dolaze li isti turistisvake godine plaćati tu (pre)visoku cijenu, a da nisu oni koji ovdje imaju vikendice i apartmane ili su, pak, nepovratno zaljubljeni u naš komadić Mediterana?

I razumnost ukalkulirati u cjenike

Ovdje bi trebali znati da je turizam osjetljiva biljka i ne biti zavarani time da to što je netko prošloga ljeta preskupo plaćao neugledan apartman, konfekcijski obrok i prosječan sladoled ne znači da izvadivši novčanice ili provukavši karticu nije sebi u bradu promrmljao "Nikad više".

Poskupljuje i drugdje, reći će neki. No, već spomenuti guverner HNB-a još je oko prošlog Božića jednom intervjuu istaknuo da su turističke cijene u protekle tri godine kod nas porasle gotovo 50 posto, dok su u konkurentskim zemljama rasle za 20 posto. A to se, dodao je, već vidjelo u lanjskom smanjenju broja noćenja i padu realne potrošnje u turizmu.

Problemi su, dakle, definirani, izazovi za (n)ovu sezonu postavljeni pa ostaje da se i dolje "na terenu" sve to uzme u obzir te u cjenike ukalkulira i razumnost. Kao dugoročna investicija.

Da ne promrmljaju "Nikad više"...

Pitanje je kako će ovoga ljeta reagirati najbrojniji u turističkom lancu - privatni iznajmljivači pritisnuti novouvedenimporezom na nekretnine. Hotelijeri su u toj priči manji problem, ako su uopće problem.

Ne zaboravimo da je u Hrvatskoj dva i pol puta više smještajnih jedinica u apartmanima nego u hotelima. Štoviše, broj kreveta kod malih iznajmljivača tri i pol puta je veći nego u hotelima. Ljeti praktički kao da nema ikoga na Jadranu tko i zadnji krevet u kući ne pretvara u turističku postelju. Takva masovnost vodi apsurdnoj situaciji u kojoj iznajmljeni krevet, ako ne zadovoljava kvalitetom, čak i jeftin u konačnici i u cjelini gledano postaje preskup jer će gost i tada promrmljati sebi u bradu "Nikad više". I dogodine otići drugdje.

Sreća po Hrvatsku je njen geografski položaj jer čitavoj srednjoj Europi koja joj gravitira i od koje turistički živi komotinije je dovesti s automobilom na odmor. Bila bi šteta prokockati tu blagodat zarad brze zarade.